Mogu li “pametni uređaji” ugroziti vaše podatke?
Sve više uređaja je povezano na internet pa pitanje sigurnosti pametnih uređaja postaje sve važnije. Pametni termostati, sigurnosne kamere, pametni zvučnici, ususavači i ostali IoT (Internet of Things) uređaji donose brojne pogodnosti, ali također otvaraju vrata potencijalnim sigurnosnim prijetnjama.
Kako IoT uređaji mogu biti ranjivi?
Pametni termostati omogućuju daljinsko upravljanje temperaturom u vašem domu, čineći ga energetski učinkovitijim i udobnijim. Sigurnosne kamere pružaju nadzor i osjećaj sigurnosti, dok pametni zvučnici olakšavaju svakodnevne zadatke putem glasovnih naredbi. Međutim, mnogi od ovih uređaja dolaze s unaprijed postavljenim lozinkama koje korisnici često ne mijenjaju, što omogućava napadačima jednostavan pristup.
Pored toga, IoT uređaji su često ograničeni u svojoj računalnoj snazi i memoriji, što znači da nisu u mogućnosti pokretati složene sigurnosne programe. Kao rezultat toga, mogu postati mete napada poput botneta, gdje napadači preuzimaju kontrolu nad velikim brojem uređaja i koriste ih za masovne distribuisane napade uskraćivanja usluge (DDoS napadi) (Password Manager) (ConnectWise).
I kako se zaštititi?
Da biste zaštitili svoje IoT uređaje, važno je poduzeti nekoliko ključnih koraka. Prvi korak je promjena zadanih lozinki čim se uređaji instaliraju. Korištenje složenih, jedinstvenih lozinki za svaki uređaj može značajno smanjiti rizik od neovlaštenog pristupa. Također, omogućavanje i redovito ažuriranje softvera uređaja je od vitalnog značaja jer proizvođači često izdaju ažuriranja koja uključuju sigurnosne zakrpe za poznate ranjivosti.
Segmentacija mreže je još jedna ključna strategija. IoT uređaje treba smjestiti na odvojenu mrežu od glavne mreže koja se koristi za osjetljivije aktivnosti poput poslovanja ili osobne komunikacije. Na taj način, čak i ako je jedan uređaj kompromitiran, napadač neće imati pristup cijeloj mreži (ISACA) (Acronis).
Osim tehničkih mjera, važna je i edukacija korisnika. Svijest o sigurnosnim prijetnjama i najboljim praksama može značajno doprinijeti smanjenju rizika. Korisnici bi trebali biti svjesni opasnosti povezivanja neprovjerenih uređaja na svoje mreže i redovito pratiti sigurnosne preporuke i smjernice.
Napadi kroz pametne uređaje (IoT) nisu rijetkost, a neki od najpoznatijih slučajeva su:
Mirai Botnet (2016)
Opis napada: Mirai botnet je preuzeo kontrolu nad stotinama tisuća IoT uređaja, uključujući kamere i rutere, koristeći zadane korisničke podatke. Botnet je zatim korišten za pokretanje masovnog DDoS napada na Dyn, veliku DNS uslugu, što je rezultiralo nedostupnošću velikih web stranica poput Twittera, Netflixa i Reddita.
Posljedice: Napad je pokazao koliko su IoT uređaji ranjivi i koliko značajnu štetu mogu prouzročiti kada se iskoriste u velikom broju.
Black Hat Konferencija – Hacking IoT Devices (2013):
Opis napada: Na Black Hat konferenciji 2013. godine, istraživači su demonstrirali kako je moguće hakirati pametne uređaje poput automobila, medicinskih uređaja, i pametnih kućnih sustava. Pokazali su kako napadači mogu preuzeti kontrolu nad ovim uređajima koristeći njihove ranjivosti.
Posljedice: Demonstracije su upozorile na opasnosti povezivanja kritičnih uređaja na internet bez odgovarajuće sigurnosne zaštite.
Target Breach (2013):
Opis napada: Napadači su iskoristili HVAC sustav (koji je IoT uređaj) tvrtke Target za ulazak u njihovu mrežu. Kroz ovaj pristup, napadači su ukrali podatke o kreditnim karticama više od 40 milijuna kupaca.
Posljedice: Ovaj napad je pokazao kako čak i ne-računalni IoT uređaji mogu poslužiti kao ulazna točka za napadače.
Zaključak
Uz brz rast IoT tehnologije i broj povezanih uređaja, sigurnosni izazovi će samo postajati složeniji. Međutim, kroz proaktivno upravljanje rizicima, edukaciju i primjenu najboljih sigurnosnih praksi, možemo značajno smanjiti prijetnje. Ulaganje u sigurnost IoT uređaja ne samo da štiti naše osobne i poslovne podatke, već i osigurava da koristimo tehnologiju na način koji je siguran i odgovoran.
